Kapilarna vlaga karakteristična je za stare objekte građene u vrijeme kada graditelji nisu znali za vodonepropusne materijale poput bitumena i sličnih. Također, stari su objekti često građeni bez temelja, izravno na tlu.
Kapilarna vlaga može se pojaviti i u novijim objektima, u kojima je kod gradnje postavljena hidroizolacija.
Budući da su osnovni građevinski materijali (cigla, kamen, mort, beton…) u većoj ili manjoj mjeri porozni, kroz njih, odnosno kroz mikrokapilare koje postoje u njihovoj strukturi, podiže se vlaga iz tla i postupno se uspinje prema gore.
«Krivac» za to je površinska napetost vode, koja se javlja uslijed polariziranosti molekula vode, a njezina izravna posljedica je kapilarni efekt. Uslijed kapilarnog efekta voda se «penje» kroz zid te krećući se, stvara dodatno elektromagnetsko polje u zidu, što pojačava kapilarno djelovanje.
Tada se radi o oštećenju, premoštenju ili dotrajalosti hidroizolacije.
Također, u slučaju poplava često u zidovima trajno ostaje kapilarna vlaga zbog premoštenja hidroizolacije.
ZNAKOVI KOJI UPUĆUJU NA KAPILARNU VLAGU:
– Raslojavanje, otpadanje i uništenje materijala (žbuke, betona, kamena)
– Pojava soli, nitrata i plijesni na površini
– Neugodan miris vlage u prostoru
